lindfaclidis

Komentar zakona o upravnim sporovima

lindfaclidis | 01 Јануар, 2019 17:04

Komplet za primenu novog Zakona o opštem upravnom postupku

❤️ Click here: Komentar zakona o upravnim sporovima

OBAVLJANJE REVIZIJE Članak 4. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Izvješće sadrži podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će ih poduzeti. Željka Dupelja i Vladimira Crnkovića et al.

Ako registrirani, odnosno evidentirani davatelj usluga certificiranja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, državni službenik Ministarstva ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora donosi rješenje u upravnom postupku kojim se privremeno zabranjuje davanje usluga certificiranja. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona o radu Članak 1.

Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, osim kada je ovim Zakonom drugačije određeno. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 13. O zahtjevu za azil odlu? Povezivanje televizijskih i radijskih programa u mreže Članak 35. Najniža dob za zaposlenje Članak 21. Priznanje tužbenog zahtjeva Članak 42.

ARHIVA BROJEVA - Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog odvjetništva ili višeg odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.

ZAKON O RADU I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona o radu Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukčije određeno. Zabrana diskriminacije Članak 2. Izuzeci od zabrane diskriminacije Članak 3. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje Članak 4. Naknada štete zbog diskriminacije Članak 5. U slučajevima diskriminacije iz članka 2. Teret dokazivanja u slučaju spora Članak 6. Ako osoba koja traži zaposlenje odnosno radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama članka 2. Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa Članak 7. Pojam radnika i poslodavca Članak 8. Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom Članak 9. Primjena općih propisa obveznoga prava Članak 10. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava. Sloboda ugovaranja i njezina ograničenja Članak 11. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava Članak 12. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 13. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 14. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 15. Oblik ugovora o radu Članak 16. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu Članak 17. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove Članak 18. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada Članak 19. Ova pitanja mogu se urediti ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvrđeni uvjeti rada kod poslodavca. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo Članak 20. Najniža dob za zaposlenje Članak 21. Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu Članak 22. Zabrana rada malodobnika na određenim poslovima Članak 23. Ovlaštenje inspektora rada da zabrani rad malodobnika na određenim poslovima Članak 24. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu Članak 25. Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima Članak 26. Podaci koji se ne smiju tražiti Članak 27. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika Članak 28. Zaštita privatnosti radnika Članak 29. Zaštita dostojanstva radnika Članak 30. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. PROBNI RAD Ugovaranje i trajanje probnoga rada Članak 31. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad Članak 32. Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu Članak 33. Način osposobljavanja pripravnika Članak 34. Trajanje pripravničkoga staža Članak 35. Osposobljavanje pripravnika pripravnički staž traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno. Stručni ispit Članak 36. Volonterski rad Članak 37. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Članak 38. Nepuno radno vrijeme Članak 39. Skraćeno radno vrijeme Članak 40. Prekovremeni rad Članak 41. Raspored radnoga vremena Članak 42. Preraspodjela radnoga vremena Članak 43. ODMORI I DOPUSTI Stanka Članak 44. Dnevni odmor Članak 45. Tjedni odmor Članak 46. Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Najkraće trajanje godišnjeg odmora Članak 47. Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora Članak 48. Ništavost odricanja od prava na godišnji odmor Članak 49. Ništav je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Rok stjecanja prava na godišnji odmor Članak 50. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Članak 51. Godišnji odmor u slučaju prestanka radnoga odnosa Članak 52. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 53. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 54. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 55. Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 56. Plaćeni dopust Članak 57. Neplaćeni dopust Članak 58. Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi: ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA I. UVODNE ODREDBE Predmet Zakona? Autorsko pravo i srodna prava? koj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetni? Objavljivanje, izdavanje, javnost i javno koriŠtenje? Ni jedna odredba ovoga Zakona o zaštiti srodnih prava ne smije se tuma? Ostvarivanje prava umjetnika izvo? AUTORSKO PRAVO Poglavlje 1. Zbirke i baze podataka? Naknada je prihod državnog prora? Ako ugovorom ili pravilima iz? Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan na? Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, korištenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome? Presumpcija autorstva i ostvarivanje autorskog prava kad autor nije poznat? SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA SadrŽaj prava? Moralna prava autora Pravo prve objave? Pravo na priznanje autorstva? Pravo na poŠtivanje autorskog djela i? Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, saka? To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pravo ali je bio sprije? Ako korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela to ne u? Imovinska prava autora Op? Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odre? U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju. Autor se ne može odre? Naknadu za iznajmljivanje dužna je pla? Javno prikazivanje scenskih djela? Pravo javnoga scenskog prikazivanja isklju? Pravo javnog prenošenja je isklju? Pravo javnog prikazivanja isklju? Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam signala za javnost. Pravo radiodifuzijskog reemitiranja isklju? Stavljanje na raspolaganje javnosti? Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti isklju? Druga prava autora 3. Prava na naknadu Pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koriŠtenje? Ako se navedeni ure? Pravo na naknadu za javnu posudbu? Takvi primjerci moraju biti na uobi? Iznos koji pripada autoru? Odricanje od prava, prenosivost i ovrŠnost prava slije? Nakon smrti autora pravo slije? Pravo na dobivanje informacija? Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od izvršene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz? Ostala druga prava Pravo pristupa autorskom djelu? Pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela? AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 4. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi ste? Raspolaganje autorskim pravom osnivanjem prava iskoriŠtavanja? Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isklju? Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isklju? Ne izvršava li nositelj isklju? Autor nema to pravo ako nositelj isklju? Kasnije osnivanje prava iskoriŠtavanja? Kasnije osnivanje prava iskorištavanja, pa makar i isklju? Osnivanje daljnjih prava iskoriŠtavanja? Autor ne može uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno savjesnosti i poštenju. Suglasnost nije potrebna ako je pravo iskorištavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora. Raspolaganje autorskim pravom povjeravanjem ostvarivanja? Ostvarivati autorsko pravo za ra? Odricanje od autorskog prava? Autor se ne može odre? Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi: ZAKON O AZILU Glava I. Ovim se Zakonom propisuju na? Pojedini izrazi imaju, u smislu ovoga Zakona, sljede? Privremena zaštita je zaštita koja se pruža strancima u Republici Hrvatskoj koje zemlja njihovog podrijetla nije spremna ili nije u mogu? Tražitelj azila je stranac koji izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za azil odnosno stranac koji podnese zahtjev za azil. Azilant je izbjeglica kojemu je priznato pravo na azil na temelju odredaba ovoga Zakona. Maloljetnik bez pratnje je stranac koji nije navršio osamnaest godina života a koji se pri ulasku u Republiku Hrvatsku nalazi bez pratnje roditelja ili skrbnika, ili koji je ostao bez pratnje roditelja ili skrbnika nakon što je ušao u Republiku Hrvatsku. Boravište je mjesto u kojem se azilant nastanio s namjerom da tu živi. Strana putna isprava je putovnica osobna ili obiteljska , zajedni? Putna isprava za stranca je putna isprava za izbjeglice, putna isprava za osobe bez državljanstva i putni list za stranca. Zemlja podrijetla je zemlja? Ako osoba ima više od jednog državljanstva, zemlja podrijetla je svaka od zemalja? Vlada Republike Hrvatske utvr? Zabrana prisilnog udaljenja ili vra? Nije dopušteno prisilno udaljiti ili na bilo koji na? Zabrana prisilnog udaljenja ili vra? Pravo na azil ne? Pravo na azil ne? Ukoliko zaštita ili pomo? Pravo na azil ne? Tijela nadležna za odlu? O zahtjevu za azil odlu? Protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova dopuštena je žalba Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata u daljnjem tekstu: Povjerenstvo. Protiv rješenja Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Povjerenstvo ima predsjednika i osam? Povjerenstvo je neovisno u svom radu. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu. Podnošenje zahtjeva za azil? Zahtjev za azil stranac podnosi u Prihvatilištu za tražitelje azila. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil stranac može izjaviti prilikom obavljanja grani? Ako se stranac nalazi na teritoriju Republike Hrvatske, namjeru za podnošenje zahtjeva za azil može izjaviti u svakoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji. Stranca koji izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za azil kod drugog državnog tijela, uputit? Izražavanjem namjere za podnošenje zahtjeva za azil smatra se svako traženje zaštite od proganjanja u smislu? Nezakonit ulazak u Republiku Hrvatsku? Izbjeglica koji nezakonito u? Tražitelju azila mora se omogu? Tražitelj azila mora biti upoznat s postupkom za dobivanje azila te s pravima i dužnostima koja ima u tom postupku kao i o mogu? Suradnja s Uredom UNHCR-a? O pitanjima koja se odnose na tražitelje azila i azilante, nadležna državna tijela sura? Nadležna državna tijela na zahtjev Ureda UNHCR-a dostavljaju obavijesti i statisti? Pravo na boravak tražitelja azila? Tražitelj azila ima pravo na boravak u Republici Hrvatskoj do okon? Ako tražitelj azila ne razumije jezik na kojemu se vodi postupak, osigurat? Žene — tražitelji azila? Na zahtjev žene — tražitelja azila, osigurat? Maloljetniku bez pratnje koji traži azil tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi imenovat? Ministarstvo unutarnjih poslova vodit? Punoljetne poslovno nesposobne osobe? Punoljetnoj poslovno nesposobnoj osobi koja traži azil, prije po? Osobe navedene u stavku 1. Tražitelji azila dužni su poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske. Tražitelji azila dužni su sura? Tražiteljima azila i azilantima zabranjeno je osnivanje, pridruživanje, potpomaganje i djelovanje u politi? Ministarstvo unutarnjih poslova može za potrebe provedbe ovoga Zakona prikupljati osobne podatke od tražitelja azila. Ministarstvo unutarnjih poslova može i bez suglasnosti tražitelja azila prikupljati podatke o njemu kod tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i podru? Tijela i osobe iz stavka 2. Osobni i drugi podaci prikupljeni tijekom postupka priznavanja azila predstavljaju službenu tajnu i ne? Iznimno, za tražitelja azila? Prikupljanje i korištenje podataka iz ovoga? PRAVA I OBVEZE TRAŽITELJA AZILA I AZILANATA PRAVA I OBVEZE TRAŽITELJA AZILA Prava tražitelja azila? Tražitelji azila imaju pravo na: — boravak, — osiguranje osnovnih uvjeta za život i smještaj, — zdravstvenu zaštitu, — osnovno školovanje, — nov? Prava iz stavka 1. Tražitelji azila dužni su: — odazvati se na pozive Ministarstva unutarnjih poslova i sura? Prihvatilište za tražitelje azila? U Prihvatilište za tražitelje azila u daljnjem tekstu: Prihvatilište smještaju se stranci kojima je u tijeku postupak za priznavanje azila. Hrvatski Crveni križ, Hrvatski Caritas, UNHCR i druge organizacije koje se bave zaštitom prava izbjeglica mogu u Prihvatilištu voditi odgojne, obrazovne i sli? Tražiteljima azila smještenim u Prihvatilište osiguravaju se osnovni uvjeti za život uklju? Tražitelji azila mogu primati razne oblike humanitarne pomo? Tražitelji azila koji posjeduju osnovna nov? Pravila boravka u Prihvatilištu odre? Tražitelji azila imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Opseg prava na zdravstvenu zaštitu odre? Djeca-tražitelji azila uživaju punu zdravstvenu zaštitu kao i hrvatski državljani. PRAVA I OBVEZE AZILANTA Prava azilanta? Azilant ima pravo na: — boravak, — smještaj, — rad, — zdravstvenu zaštitu, — školovanje, — slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja njihove djece, — spajanje uže obitelji, — pravo pristupa sudovima i pravo na pravnu pomo? Azilant je obvezan: — poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske, — Ministarstvu unutarnjih poslova prijaviti boravište i promjenu adrese stanovanja u roku od 8 dana. Boravak u Republici Hrvatskoj, u smislu ovoga Zakona, utvr? Azilantima se osigurava smještaj prema mogu? Pravo na osiguranje smještaja izgubit? Pravo na zdravstvenu zaštitu? Azilanti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu sukladno propisima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu stranaca u Republici Hrvatskoj. Azilant ima pravo na osnovno, srednje i visoko školovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin. Pravo na slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece? Pravo na spajanje obitelji? Azilantu koji boravi u Republici Hrvatskoj odobrit? Strancima navedenim u stavku 2. Pravo na spajanje obitelji strancu navedenom u stavku 2. Pravo pristupa sudovima i pravo na pravnu pomo? Azilant koji ne ostvaruje prihode, ne posjeduje imovinu i nema osobe koja ga je dužna i sposobna uzdržavati ima pravo na nov? Republika Hrvatska, u okviru svojih mogu? POSTUPAK PRIZNAVANJA AZILA Primjena Zakona o op? U postupku priznavanja azila primjenjuju se odredbe Zakona o op? Stranac koji podnese zahtjev za azil nema pravo podnijeti zahtjev za odobrenje boravka, sukladno propisima koji ure? Stranac koji je podnio zahtjev za azil, smjestit? Ako tražitelj azila posjeduje sredstva za uzdržavanje ili su mu smještaj i skrb osigurani na drugi na? Usluge smještaja tražitelja azila mogu obavljati i pravne i fizi? Tražitelju azila može se ograni? Kretanje se može ograni? Iznimno od stavka 3. Protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova tražitelj azila može izjaviti žalbu Povjerenstvu u roku od 8 dana. Povjerenstvo u roku od 8 dana donosi rješenje o žalbi. Zahtjev za azil odbacit? Rješenje o žalbi Povjerenstvo donosi u roku od 30 dana, ra? Zahtjev za azil odbit? Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen kao o? Rješenje o žalbi iz stavka 2. Prijevara i zlouporaba postupka? Pod prijevarom i zlouporabom postupka smatra se slu? Postupak za priznavanje azila obustavlja se bez obzira u kojoj je fazi, ako: — tražitelj azila odustane od zahtjeva za azil, — se tražitelj azila bez opravdanog razloga ne odazove na poziv Ministarstva unutarnjih poslova na usmeno saslušanje, — tražitelj azila bez opravdanog razloga pravodobno ne izvijesti Ministarstvo unutarnjih poslova o promjeni svoje adrese, ili na drugi na? Sudjelovanje drugih osoba u postupku priznavanja azila? U postupku priznavanja azila javnost je isklju? U postupku priznavanja azila moraju sudjelovati: — zakonski zastupnik ili skrbnik maloljetnika bez pratnje, — skrbnik punoljetne poslovno nesposobne osobe. Iznimno iz stavka 1. Postupak pred Upravnim sudom? Za podnošenje tužbe i postupak pred Upravnim sudom primjenjuju se odredbe zakona koji ure? Ministarstvo unutarnjih poslova rješenjem? Tražitelja azila kojemu je zahtjev za azil odbijen, odba? POTVRDE I ISPRAVE Izdavanje potvrda, isprava i viza? Ministarstvo unutarnjih poslova izdat? Ministarstvo unutarnjih poslova izdat? Privremeno zadržavanje stranih isprava? Ministarstvo unutarnjih poslova može tražitelju azila i azilantu, po izdavanju potvrda i isprava navedenih u? Navedene isprave mogu se zadržati: — do prestanka statusa azilanta, — dok postoje razlozi za njihovo zadržavanje. O privremenom zadržavanju stranih isprava izdaje se potvrda. Iskaznica tražitelja azila služi kao dokaz o podnošenju zahtjeva za azil i dozvole boravka u Republici Hrvatskoj do okon? Iskaznica tražitelja azila izdaje se i? Putna isprava za azilanta? Putna isprava za azilanta izdaje se na zahtjev azilanta. Putna isprava za azilanta izdaje se na rok od 2 godine. Zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta podnosi zakonski zastupnik ili skrbnik za osobe mla? Maloljetna osoba ima pravo na putnu ispravu za azilanta, ali može biti i registrirana u putnoj ispravi svoga zakonskog zastupnika ili skrbnika sve dok ne navrši 15 godina života. Osobna iskaznica za azilanta? Osobna iskaznica za azilante izdaje se na rok od 5 godina. Iskaznica tražitelja azila, putna isprava za azilanta i osobna iskaznica za azilanta moraju se vratiti Ministarstvu unutarnjih poslova, po okon? PRIVREMENA ZAŠTITA Odobravanje privremene zaštite? Privremena zaštita odobrava se strancima koji masovno dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sli? Strancima iz stavka 1. Ocjenu stanja o potrebi pružanja me? Nadležnost za odobravanje i vrijeme trajanja privremene zaštite? Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo unutarnjih poslova na vrijeme od šest mjeseci. Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani razlozi za njezino odobravanje, a sveukupno može trajati najduže tri godine. Strancu prestaje privremena zaštita: — protekom vremena za koje je odobrena, — prestankom postojanja razloga za privremenu zaštitu, — kada napusti Republiku Hrvatsku, — ako mu je zaštita odobrena na temelju drugog zakona ili me? Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom? Stranac kojemu je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj ima pravo na: — boravak, — osnovne uvjete za život i smještaj, — zdravstvenu zaštitu, — osnovno i srednje školovanje, — pravnu pomo? Pravo na spajanje obitelji? Iznimno, uz prava propisana? Pravo na spajanje obitelji ima maloljetno dijete koje nije zasnovalo vlastitu obitelj, i bra? Smještaj stranaca pod privremenom zaštitom? Strancima kojima je odobrena privremena zaštita osigurava se smještaj u skladu s mogu? Iskaznica stranca pod privremenom zaštitom? Strancu kojem je odobrena privremena zaštita izdaje se iskaznica. Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na azilante, na odgovaraju? Stranac koji tijekom trajanja privremene zaštite podnese zahtjev za azil, ne može koristiti prava tražitelja azila dok mu privremena zaštita traje. O tražiteljima azila, azilantima, strancima pod privremenom zaštitom, putnim ispravama za azilante, iskaznicama tražitelja azila, osobnim iskaznicama azilanta i iskaznicama osoba pod privremenom zaštitom, vizama i privremeno zadržanim putnim i drugim ispravama vode se evidencije. Evidencije iz stavka 1. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA? Vlada Republike Hrvatske imenovat? Ministar unutarnjih poslova donosi propise o: — na? Ministar unutarnjih poslova na prijedlog ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi donosi propise o smještaju tražitelja azila, azilanata i osoba pod privremenom zaštitom. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donosi propise o visini nov? Prijelazne i zavrŠne odredbe? Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe? Zakona o kretanju i boravku stranaca »Narodne novine« br. Stranci koji su po Zakonu o kretanju i boravku stranaca stekli status izbjeglice, danom stupanja na snagu ovoga Zakona stje? Ovaj Zakon stupa na snagu 1. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tom? ZAKON O BANKAMA I. Ovim se Zakonom ure? »banka« ili izvedenicu te rije? »banka« ili izvedenicu te rije? Bankovne usluge su primanje nov? Bankovne usluge može pružati: 1 banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga, 2 banka države? Zabrana pruŽanja bankovnih usluga? Bankovne usluge smiju pružati samo osobe iz? Banka ne smije obavljati druge usluge osim bankovnih usluga iz? Sudjelovanje i kvalificirani udjel? PRIMJENA ODREDABA ZAKONA O TRGOVA? KIM DRUŠTVIMA Primjena odredaba Zakona o trgova? Na banke se primjenjuju odredbe Zakona o trgova? TEMELJNI KAPITAL I DIONICE BANKE Temeljni kapital banke? Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke jest 40 milijuna kuna. Krediti i jamstva za stjecanje dionica, odnosno udjela? Ukupan iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti 10 posto temeljnog kapitala banke. Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih dionica više od jedne? ARI BANKE Zabrana stjecanja dionica banke? Banka ili druga financijska institucija u kojoj neka banka ima udjel ve? Suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela? Pravne posljedice stjecanja bez suglasnosti? UPRAVA I NADZORNI ODBOR BANKE Uprava banke? Oduzimanje suglasnosti za obavljanje funkcije? NadleŽnosti nadzornog odbora banke? Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema Zakonu o trgova? Osim dužnosti i odgovornosti? PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA III. ODOBRENJE ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA Odobrenje za rad? Danom upisa nove banke u sudski registar banke koje se spajaju prestaju postojati, a njihova odobrenja za rad prestaju važiti. Zahtjev za izdavanje odobrenja za pruŽanje bankovnih i ostalih financijskih usluga? DonoŠenje odluke o odobrenju za pruŽanje bankovnih i ostalih financijskih usluga? Ukoliko je zahtjev nepotpun, banka može dopuniti zahtjev s traženom dokumentacijom ili dodatnim informacijama u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, s tim da krajnji rok za donošenje i obavijest o odluci ne može biti duži od dvanaest mjeseci od dana primitka zahtjeva. Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pruŽanje usluga? Prestanak vaŽenja odobrenja za pruŽanje bankovnih usluga? Razlozi za oduzimanje odobrenja za rad? PRUŽANJE BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN PODRU? JA REPUBLIKE HRVATSKE III. Pružanje usluga u državi? PruŽanje usluga u drŽavi? Ona mora uz obavijest priložiti: 1 opis djelatnosti koje? Hrvatska narodna banka mora obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države? Neposredno pruŽanje usluga u drŽavi? Ona uz obavijest mora priložiti opis djelatnosti koje? Nadzor nad pruŽanjem usluga u drŽavi? Ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke mogu uz jednake uvjete sudjelovati u nadzoru koji provodi nadležno tijelo države? Hrvatska narodna banka mora odmah obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države? Pružanje usluga u inozemstvu PruŽanje usluga u inozemstvu? Predstavništvo banke PredstavniŠtvo banke? PODRUŽNICE I SLOBODA PRUŽANJA BANKOVNIH I OSTALIH FINANCIJSKIH USLUGA OD STRANE BANAKA DRŽAVA? LANICA EUROPSKE UNIJE Banka drŽave? Nadzor nad podruŽnicom banke drŽave? Nadzorne mjere nad bankom ili podruŽnicom banke drŽave? OBAVLJANJE DJELATNOSTI STRANIH BANAKA III. Podružnice stranih banaka PruŽanje usluga stranih banaka? Osnivanje i prestanak podruŽnice? Primjena drugih odredaba ovoga Zakona? Sustav osiguranja uloga podruŽnica strane banke? Ostatak teksta možete pro? TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju prava i dužnosti osoba koje svoju građansku dužnost vojne obveze obavljaju u civilnoj službi u daljnjem tekstu: civilna služba. Civilnu službu obavljaju osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora u daljnjem tekstu: prigovor savjesti nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Te su osobe obvezne obavljati druge dužnosti određene ovim Zakonom u daljnjem tekstu: civilni obveznici. Civilni obveznik je svaki muškarac sposoban za vojnu službu koji se vodi u vojnoj evidenciji nadležnog ureda za obranu novak, ročnik i pričuvnik , kojem je Povjerenstvo za civilnu službu u daljnjem tekstu: Povjerenstvo odobrilo obavljanje civilne službe. Civilna služba traje 8 mjeseci. Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi. Civilna služba obavlja se u pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu, obrazovnu, odgojnu, kulturnu, športsku, socijalnu, zdravstvenu, sanitarnu ili humanitarnu djelatnost u Republici Hrvatskoj te u državnim tijelima i tijelima jedinice lokalne i područne regionalne samouprave u daljnjem tekstu: pravne osobe i tijela. Pravne osobe i tijela iz stavka 1. Pri određivanju pravnih osoba i tijela iz stavka 2. Civilni obveznik će u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, u mjestu koje je što bliže njegovom boravištu. Civilni se obveznik za vrijeme obavljanja civilne službe upućuje, u pravilu, na poslove koji odgovaraju njegovom znanju, stručnoj spremi i sklonostima ukoliko za takve poslove postoji potreba u pravnoj osobi ili tijelu kamo se upućuje na obavljanje civilne službe. Civilnog obveznika ne smije se uputiti u pravnu osobu ili tijelo gdje je u vrijeme upućivanja bio zaposlen ili gdje je radio godinu dana prije upućivanja u civilnu službu. Civilni obveznici za vrijeme obavljanja civilne službe obavljaju sve poslove iz djelatnosti pravne osobe ili tijela gdje su na civilnoj službi koje im odlukom odredi ovlaštena osoba u toj pravnoj osobi ili čelnik u tom tijelu, s tim da im se ne može odrediti obavljanje poslova za čije se obavljanje traži viša stručna sprema i dulje radno iskustvo od onog koje civilni obveznik ima. Civilni obveznik dužan je za vrijeme civilne službe obavljati poslove prema rasporedu obavljanja poslova u toj pravnoj osobi ili tijelu rad u smjenama, noćni rad i sl. NOVAČKA OBVEZA Članak 5. Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj građanin navršava 18 godina i traje do stupanja u civilnu službu, odnosno do prevođenja u pričuvni sastav ili do prestanka civilne obveze u skladu s odredbom članka 37. Nadležni ured za obranu dužan je novaka prilikom upisa u vojnu evidenciju pisanim putem cjelovito upoznati s njegovim ustavnim i zakonskim pravima da može na temelju prigovora savjesti podnijeti zahtjev za civilnu službu. Novačenje i ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka za civilnu službu provode novačka povjerenstva Ministarstva obrane. Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti novak nakon novačenja, ročnik za vrijeme služenja vojnog roka, te pričuvnik tijekom obveze služenja u pričuvnom sastavu. Zahtjev novaka za civilnu službu podnijet prije 27. Ako novak podnese zahtjev za civilnu službu nakon primitka poziva za služenje vojnog roka, ne odgađa se njegov odlazak na služenje vojnog roka. Novaku koji zahtjev za civilnu službu podnese u roku koji onemogućava njegovo upućivanje na civilnu službu do isteka kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, produljuje se novačka obveza do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina, o čemu rješenje donosi nadležna uprava za obranu. Žalbu protiv rješanja iz stavka 4. Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak: 1. Na obavljanje civilne službe ne upućuje se: 1. Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. Novak osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetnu zatvorsku kaznu, zbog kaznenog djela, može za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti države biti upućen u civilnu službu, ako mu je odgođeno izdržavanje kazne. O postojanju smetnji za upućivanje novaka na civilnu službu iz stavka 1. Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najviše do jedne godine, a najkasnije do 30. Novaku se može na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućeg nacionalnog športskog saveza odgoditi civilna služba najviše do 1 godine, a najkasnije do 30. O odgodi obavljanja civilne službe iz stavka 1. Novak koji je upisan na visoko učilište ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. Novak koji je upisan na visoko učilište dužan je, u skladu sa stavkom 1. Novake iz stavka 2. POSTUPAK ODOBRENJA ZAHTJEVA ZA CIVILNU SLUŽBU Članak 11. Obavljanje poslova civilne službe u djelokrugu je ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Postupak o zahtjevu za civilnu službu provodi Povjerenstvo. Povjerenstvo rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi na vrijeme od četiri godine. Povjerenstvo ima predsjednika i 2 člana koje čine: predstavnik Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstva rada i socijalne skrbi. Predsjedniku i članovima Povjerenstva određuju se zamjenici. Predsjednik i njegov zamjenik ne mogu biti predstavnici Ministarstva obrane. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnik kojim će se urediti način rada Povjerenstva, način obavljanja administrativno-tehničkih poslova za rad Povjerenstva, kao i druga pitanja značajna za rad Povjerenstva. Novak koji smatra da zbog prigovora savjesti nije pripravan sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske članak 1. Novak je dužan u svojem zahtjevu navesti traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora. Povjerenstvo će odbiti zahtjev za civilnu službu iz sljedećih razloga: 1. Povjerenstvo o zahtjevu novaka za civilnu službu odlučuje rješenjem kojim odobrava ili odbija njegov zahtjev za civilnu službu. Rješenje iz stavka 1. Povjerenstvo može ovlastiti stručnu službenu osobu ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi za poduzimanje svih ili pojedinih radnji u postupku prije donošenja rješenja i da o tome podnosi pismeno izvješće Povjerenstvu. Ukoliko se novak upućuje na civilnu službu istodobno kada se odobrava i njegov zahtjev za civilnu službu, u rješenju se navodi, uz osobne podatke novaka, naziv i sjedište pravne osobe ili tijela u koje se novak upućuje na civilnu službu, datum kada je dužan započeti obavljati civilnu službu i trajanje civilne službe. Ako se rješenjem samo odobrava zahtjev novaka za civilnu službu, a novak se naknadno upućuje na civilnu službu, u rješenju iz stavka 4. U rješenju kojim se odbija zahtjev za civilnu službu Povjerenstvo će navesti razloge zbog kojih zahtjev nije odobren. Protiv rješenja Povjerenstva može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba izjavljena protiv rješenja Povjerenstva odgađa izvršenje rješenja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom. Povjerenstvo za žalbe imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, na vrijeme od četiri godine. Povjerenstvo iz stavka 1. Predsjedniku i članovima imenuju se zamjenici. Povjerenstvo za žalbe dužno je donijeti rješenje o žalbi i dostaviti ga podnositelju zahtjeva u roku od 30 dana od dana predaje žalbe. Rješenje Povjerenstva za žalbe je konačno. Ako je Povjerenstvo za žalbe u povodu žalbe izmijenilo prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja, novak postaje civilni obveznik te Povjerenstvo donosi rješenje o upućivanju novaka na civilnu službu u određenu pravnu osobu ili tijelo u smislu članka 14. Ako je Povjerenstvo za žalbe odbilo žalbu, novak postaje obveznik vojne službe sukladno odredbama Zakona o obrani. Protiv rješenja Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor. Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske, upućuje se na služenje vojnog roka. Povjerenstvo će u tom slučaju ukinuti rješenje kojim se novaku odobrava zahtjev za civilnu službu, o čemu obavještava nadležni ured za obranu. Zahtjev za odgodu civilne službe iz članka 9. Rješenjem Povjerenstva kojim se odobrava zahtjev za odgodu civilne službe određuje se do kada se odgađa civilna služba, o čemu se obavještava nadležni ured za obranu. Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom izvršavanja vojne službe, odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, Povjerenstvo je dužno riješiti zahtjev u roku od 30 dana od dana primitka. Ako Povjerenstvo odobri zahtjev za civilnu službu iz stavka 1. U svim pitanjima postupka rješavanja zahtjeva za civilnu službu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. OBAVLJANJE CIVILNE SLUŽBE Članak 21. Novak je dužan doći u pravnu osobu ili tijelo u vrijeme određeno u rješenju iz članka 14. Obavljanje civilne službe počinje danom dolaska novaka u pravnu osobu ili tijelo o čemu pravna osoba ili tijelo odmah obavještava Povjerenstvo. Od dana dolaska u pravnu osobu odnosno tijelo novak postaje civilni ročnik. Pravna osoba ili tijelo iz stavka 2. Ako civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe podnese zahtjev za ukidanje rješenja kojim mu je odobren zahtjev za civilnu službu, upućuje se na redovno služenje vojnog roka. Obavljanje civilne službe prekida se: 1. Rješenje o prekidu civilne službe iz stavka 1. Iznimno od odredbe stavka 1. Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu može se samo jedanput prekinuti civilna služba. Civilni ročnik, kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu, prevodi se u pričuvni sastav bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obavljanje civilne službe, a najkasnije do 30. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. Civilnom ročniku se može na osobni zahtjev prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog prirodnih nepogoda ili drugih nesreća, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti — dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu. Civilnom ročniku — vrhunskom športašu može se na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućega nacionalnoga športskog saveza privremeno prekinuti obavljanje civilne službe radi njegovog sudjelovanja na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, Univerzijadi, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskim i europskim kupovima, međunarodnim natjecanjima mladeži Europski olimpijski festival mladeži-EYOF, Svjetske igre mladeži-WYG, Igre mladeži Alpe-Jadran , službenim međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima, do njihovog završetka. O razlozima za prekid civilne službe iz stavka 1. Rješenje o upućivanju na civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe po odredbama članka 23. Rješenjem iz stavka 1. Civilnog ročnika kojemu je po bilo kojem zakonskom temelju prekinuto obavljanje civilne službe, Povjerenstvo ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obavljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvni sastav s danom prekida civilne službe. Civilni ročnik se može tijekom obavljanja civilne službe premjestiti u drugu pravnu osobu ili tijelo: 1. U slučaju zahtjeva za premještaj iz stavka 1. O premještaju civilnog ročnika odlučuje Povjerenstvo rješenjem. U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se: 1. Ako civilni ročnik, bez opravdanog razloga, ni tridesetprvog dana pošto je to morao učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane sa civilne službe dulje od 30 dana neprekidno, smatrat će se da je odustao od zahtjeva za civilnu službu. U slučaju iz stavka 1. Žalba protiv rješenja iz stavka 2. Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik. Pravna osoba ili tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu dostavit će o tome pisanu obavijest nadležnom uredu za obranu koji donosi rješenje o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav i o tome obavještava Povjerenstvo. Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu: 1. Pripadnici pričuvnog sastava u daljnjem tekstu: civilni pričuvnici su obveznici civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima civilne obveze, a u slučaju elementarnih nepogoda, ratnog stanja ili drugih oblika neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za civilnu zaštitu i obranu. Civilni pričuvnik može provesti u obavljanju civilne službe najviše dva mjeseca u jednoj godini. Civilni pričuvnici se mogu pozivati na obavljanje civilne službe do prestanka civilne obveze. Civilni pričuvnici koji su zaposleni dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnici koji izbivaju s posla zbog vojne obveze. Poljoprivrednici — civilni pričuvnici za vrijeme civilne službe imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i novčanu naknadu u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, ovisno o broju dana provedenih u civilnoj službi. Civilnom pričuvniku se na njegov zahtjev odgađa civilna služba: 1. Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba službe, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pričuvnik zaposlen — dok takva potreba postoji, a najdulje za jednu godinu. Civilna služba koja traje dulje od tri dana može se civilnom pričuvniku-poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, a koja je pozvana u civilnu službu, iznimno odgoditi zbog neodgodivih radova ako u njihovoj obitelji nema drugog člana sposobnog za privređivanje — najdulje tri mjeseca. Zahtjev za odgodu civilne službe civilni pričuvnik podnosi nadležnom uredu za obranu u roku od osam dana od dana primitka poziva za civilnu službu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku 1. O zahtjevu za odgodu civilne službe odlučuje rješenjem nadležni ured za obranu. Žalbu protiv rješenja iz stavka 4. Civilnog obveznika novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koje utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu, može se na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti uputiti nadležnom novačkom povjerenstvu Ministarstva obrane radi ocjene sposobnosti za civilnu službu. Civilnom ročniku i civilnom pričuvniku prestaje civilna obveza: 1. PRAVA I OBVEZE CIVILNIH ROČNIKA Članak 38. Civilni ročnici dužni su pravodobno dolaziti u pravnu osobu ili tijelo gdje obavljaju civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su im povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe zadužene za praćenje njegovog rada. Civilni ročnik može osobi zaduženoj za praćenje njegovog rada podnijeti prigovor ako smatra da se za vrijeme civilne službe prema njemu postupa na diskriminirajući i ponižavajući način. Ukoliko se nastali problemi ne riješe u pravnoj osobi ili tijelu gdje civilni ročnik obavlja civilnu službu, civilni ročnik može pisani prigovor iz stavka 1. Ako Povjerenstvo utvrdi da su prigovori civilnog ročnika osnovani upozorit će na to pravnu osobu ili tijelo, a može i premjestiti civilnog ročnika na obavljanje civilne službe u drugu pravnu osobu ili tijelo. Povjerenstvo ili članovi koje ono odredi mogu, radi utvrđivanja činjenica za donošenje odluke iz stavka 3. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na dopust od 15 dana. Zbog naročitog zalaganja u obavljanju povjerenih mu poslova za vrijeme civilne službe civilnom ročniku se može odobriti nagradni dopust od pet do 10 dana. Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju do pet dana u slučaju: 1. Rješenje iz stavka 1. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na zaštitnu odjeću i na osigurani smještaj ako obavlja civilnu službu izvan mjesta boravišta udaljenog više od 80 km. Civilni ročnici za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe prema propisima kojima su uređena ova prava osoba koje izvršavaju vojnu obvezu u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Civilni ročnici za vrijeme civilne službe imaju prava iz radnog odnosa, socijalne skrbi, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja i druga prava kao i osobe koje se nalaze na služenju vojnog roka. Za vrijeme civilne službe civilnim ročnicima je zabranjeno organiziranje štrajkova i sudjelovanje u njima, kao i davanja bilo kakvih javnih izjava o pravnoj osobi ili tijelu kod kojeg obavljaju civilnu službu. Sve što civilni ročnik za vrijeme civilne službe sazna o pravnoj osobi odnosno tijelu kod kojeg obavlja civilnu službu i u vezi s njima, osim podataka koji su po propisima dostupni javnosti podaci koji su upisani u javne knjige i sl. Tu tajnu dužan je čuvati i nakon što mu prestane civilna služba. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju o civilnim obveznicima. Civilnim obveznicima ministarstvo iz stavka 1. Iskaznica iz stavka 2. Način vođenja očevidnika i evidencije o obveznicima civilne službe te obrazac i sadržaj iskaznice civilne službe propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, uz suglasnost ministra obrane. Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Nadzor nad radom ureda za obranu u smislu ovoga Zakona obavlja Ministarstvo obrane. FINANCIRANJE CIVILNE SLUŽBE Članak 47. Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. KAZNENE ODREDBE Članak 48. Novčanom kaznom od 1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 49. Civilni obveznici koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze u civilnoj službi završit će civilnu službu po ranijim propisima. Na zahtjeve za civilnu službu koji su podnijeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primijenit će se odredbe ovoga Zakona. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnike iz članka 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU GLAVA I. Osnovne odredbe Predmet Zakona? Banka i ovlašteno društvo? Vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti? kog društva u koje je ve? Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje financijskih institucija dužni? Poslovi s vrijednosnim papirima? U kreditne poslove, u smislu ovoga Zakona, ubrajaju se i jamstva i garancije. Komercijalnim kreditom smatra se i financiranje od banke odgode pla? U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa u pisanom obliku. Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i na? Krediti u stranim sredstvima pla? Odobreni kredit može se otpla? Poslovi s izvedenim financijskim instrumentima? Izravna ulaganja Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata? Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu kapitala Ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu? Za druge vrijednosne papire koje rezidenti iz ovoga stavka mogu kupovati, Hrvatska narodna banka može odrediti rejting i zemlju izdavatelja te burzu i ure? Izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj? Ulaganje nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj? Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu novca? Rezidenti mogu u inozemstvu slobodno kupovati doma? Provjera uvjeta za izdavanje i uvrštenje stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj? Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima? Iznimno, rezidenti mogu koristiti financijske kredite iz inozemstva preko banaka u inozemstvu ako je ugovorom o kreditu ugovoreno pla? Zabrana se ne odnosi na banke, na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima u sklopu izravnih vlasni? Depozitni poslovi Depozitni poslovi rezidenata? Hrvatska narodna banka odre? Rokovi za izvršenje naloga u platnom prometu s inozemstvom? Iznimno na prijenos dobiti u inozemstvo, koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem primjenjuje se? Jednostrani prijenosi imovine — fizi? Postupak s prijavljenim iznosom gotovine u kunama, strane gotovine i? Pri tome visina troška ne može biti ve? Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva? Na rezidente koji u inozemstvu borave na temelju važe? Rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu ili izdati nalog za pla? Ministarstvo financija obavlja kupoprodaju stranih sredstava pla? Promptna i terminska kupoprodaja stranih sredstava pla? Objavljivanje i primjena srednjeg te? Zaštitne odredbe Preduvjeti za poduzimanje zaštitnih mjera? Zaštitne mjere Hrvatske narodne banke iz? Poslovne knjige i izvješ? Rezidenti su obvezni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješ? Nadzor nad poslovanjem u skladu s ovim Zakonom obavljaju Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija — Devizni inspektorat i Carinska uprava u daljnjem tekstu: nadzorna tijela. Stvarna nadleŽnost Nadležnost Ministarstva financija — Deviznog inspektorata? Nadležnost Ministarstva financija — Deviznog inspektorata i Hrvatske narodne banke? Nadležnost Ministarstva financija — Carinske uprave? Devizni inspektorat i carinsko tijelo, kada obavljaju deviznu kontrolu, privremeno? Gotovinu u kunama i stranu gotovinu odmah? Ovlaštene osobe Deviznog inspektorata mogu pravnoj ili fizi? Kad je kao po? Tko se nedopušteno bavi kupnjom, prodajom, davanjem ili uzimanjem strane gotovine u zajam, posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine, ili se nedopušteno bavi mjenja? Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na drugi na? Prijelazne i završne odredbe Rok za donošenje podzakonskih propisa? Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka donijet? Rokovi za ukidanje ograni? Zakonski i podzakonski propisi koji prestaju važiti donošenjem ovoga Zakona te podzakonski propisi koji ostaju u primjeni do donošenja novih propisa? Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom »Narodne novine«, br. Upute koje prestaju važiti; b podzakonskih propisa izdanih na temelju Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom »Narodne novine«, br. Zakona o trgovini »Narodne novine«, br. Zakona o trgovini Odluka o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom, »Narodne novine«, br. Stupanje na snagu Zakona? Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tom? ZAKON O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA I. Ovim se Zakonom ure? Za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti: 1. Za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje: 2. Za zdravstveno osiguranje: 3. Za osiguranje u slu? U smislu ovoga Zakona, pojedini pojmovi imaju sljede? OBVEZNIK DOPRINOSA TE OBVEZNIK OBRA? Obveznik je doprinosa te obveznik obra? Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetni? Zakona o porezu na dohodak, obveznik je doprinosa i pla? Republika Hrvatska obveznik je doprinosa i pla? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o mirovinskom osiguranju — na osnovicu iz? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o zdravstvenom osiguranju — na osnovicu iz? Zakona o stažu osiguranja koji se ra? Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetni? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Zakona o zdravstvenom osiguranju — na najnižu mjese? Hrvatski zavod za zapošljavanje obveznik je doprinosa te obveznik obra? Zakona o mirovinskom osiguranju i za osiguranika iz? Zakona o mirovinskom osiguranju — na najnižu mjese? Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: 20. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obveznik je doprinosa te obveznik obra? Zakona o mirovinskom osiguranju. OPĆE ODREDBE Članak 1. Državno odvjetništvo se ustanovljava kao jedinstveno pravosudno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuju zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je dužno podnijeti najmanje jedanput godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Državni odvjetnik je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva kojeg zastupa i kojim upravlja. Svatko ima pravo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili nadležnom državnom odvjetniku slati predstavke i pritužbe na rad njegova ili nižega državnog odvjetništva, i na njih u primjerenom roku dobiti odgovor. O takvom se slučaju, izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Odluku predsjednika u roku od osam dana potvrđuje Državnoodvjetničko vijeće. U obavljanju svojih ovlasti državna su odvjetništva dužna jedno drugom pružati pravnu pomoć. Državna su tijela i pravne osobe dužni pružati pomoć državnom odvjetništvu u obavljanju njegovih ovlasti. USTROJSTVO I RAD 1. Njihova nadležnost, ovlasti, ustrojstvo i položaj uređuje se zakonom. Zamjenik državnog odvjetnika ovlašten je, kada zamjenjuje državnog odvjetnika, obavljati u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelom sve radnje za koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge radnje sukladno ovom Zakonu i uputama nadležnoga državnog odvjetnika. NADLEŽNOST I OVLASTI DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA Članak 14. Zakona o sudovima pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda. Istražnim radnjama prisustvuje državni odvjetnik koji postupa pred županijskim sudom, ako nadležni općinski državni odvjetnik ne izjavi da će on prisustvovati. Nadležni državni odvjetnik može u pojedinim predmetima angažirati stručnjake i izvan pravnog područja da na njegovoj strani sudjeluju u postupku kao savjetnici i daju stručnu pomoć državnom odvjetništvu. Odluke sudova i upravnih tijela i druga pismena dostavljaju se isključivo nadležnom državnom odvjetništvu. Glavni državni odvjetnik može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti građanskih i upravnih predmeta obavlja jedno državno odvjetništvo za područje više stvarno nadležnih sudova i u skladu sa člankom 26. Na traženje državnog odvjetništva sudovi su dužni dostaviti na uvid pravomoćno dovršene spise. Iz opravdanih razloga državni odvjetnik može povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu drugom zamjeniku državnog odvjetnika istoga državnog odvjetništva ili drugom nižem državnom odvjetništvu. Državni odvjetnik dužan je dati pisani naputak ili pisani naputak ponoviti s obrazloženjem. U protivnom naputak se smatra povučenim. Nakon sudske odluke zamjenik državnog odvjetnika ili državni odvjetnik nižega državnog odvjetništva, koji je postavio zahtjev u smislu stavka 2. UNUTARNJE USTROJSTVO DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA 1. POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE Članak 29. Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva te druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava u daljnjem tekstu: pravilnik o unutarnjem poslovanju. ODJELI I ODSJECI Članak 31. Na sjednicama državnoodvjetničkih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja, i druga pitanja predviđena pravilnikom o unutarnjem poslovanju. IZVJEŠĆA a Posebna izvješća Članak 33. Na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa u pojedinim slučajevima podnijet će i posebno izvješće. Dužnost podnošenja izvješća o namjeravanim radnjama ne sprječava radnju, koja se mora odmah poduzeti zbog opasnosti od zastare, odgode ili proteka roka. Izvješće sadrži podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će ih poduzeti. Više državno odvjetništvo može tražiti da se izvješća izrade posebno po vrstama predmeta. KOLEGIJ DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA Članak 35. Kolegij državnog odvjetništva: — daje mišljenje o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, — daje mišljenje o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika u svom ili neposredno nižem državnom odvjetništvu, — daje mišljenje o kandidatima za državne odvjetnike u neposredno nižem državnom odvjetništvu, — daje mišljenje o godišnjem rasporedu poslova, — obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Prošireni kolegij sačinjavaju svi zamjenici Glavnoga državnog odvjetnika te županijski državni odvjetnici. PRAVOSUDNA UPRAVA Članak 40. U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe izvršavanju ovlasti državnih odvjetništava a posebno izrada zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog odvjetništva, skrb za školovanje i stručno usavršavanje državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i drugih službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih odvjetništava, prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju državnih odvjetništava, ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad državnih odvjetništava koje se odnose na odugovlačenje u davanju ocjene o osnovanosti podnesene kaznene prijave ili na ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog djelatnika državnog odvjetništva prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji, nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava, nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u državnom odvjetništvu, kao i druge upravne zadaće i poslove određene zakonom. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može tražiti od državnih odvjetništava izvješća i podatke iz poslova pravosudne uprave, koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz svog djelokruga za provedbu zadaća iz ovoga Zakona, te u tom dijelu obavljati i izravan uvid u rad državnih odvjetništava kao i tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinim predmetima. Glavnom državnom odvjetniku, državnim odvjetnicima, zamjenicima državnih odvjetnika, savjetnicima i stručnim suradnicima izdaje se službena iskaznica. Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice. DRŽAVNI ODVJETNICI I NJIHOVI ZAMJENICI 1. IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA a Imenovanje državnih odvjetnika Članak 47. Za Glavnoga državnoga odvjetnika može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog odvjetništva ili višeg odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost. Oglas o slobodnim mjestima objavljuje se u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje državnog odvjetnika kao i podatke o svom radu. Odluku o objavi oglasa o slobodnim mjestima iz stavka 1. Za kandidata za županijskoga državnog odvjetnika zatražit će mišljenje i od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidata za općinskoga državnog odvjetnika od kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Glavni državni odvjetnik će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti, te druge podatke o kandidatima kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske raspolaže po službenoj dužnosti. Odluku o prestanku dužnosti županijskog i općinskoga državnog odvjetnika po stavku 1. Glavni državni odvjetnik, županijski i općinski državni odvjetnik bit će razriješen ako: 1. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlozi za razrješenje. Prethodno se državnom odvjetniku mora omogućiti da se izjasni o svim odlučnim činjenicama. Razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je imenovan za zamjenika državnog odvjetnika. Ako županijski, odnosno općinski državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata iz bilo kojega razloga, Glavni državni odvjetnik ovlastit će zamjenika državnog odvjetnika istog ili drugoga državnog odvjetništva da obavlja poslove državnog odvjetnika, do imenovanja novoga državnog odvjetnika. Ostatak teksta pogledajta ovdje: ZAKON O DRŽAVNIM POTPORAMA I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1. Subjekti primjene Članak 2. DRŽAVNE POTPORE Pojam državnih potpora Članak 3. Opća zabrana i izuzeća od opće zabrane Članak 4. Nadležnost Agencije Članak 5. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u daljnjem tekstu: Agencija odobrava i nadzire provedbu državnih potpora te nalaže povrat državnih potpora koje su dane ili korištene protivno propisima. Djelokrug Agencije u odnosu na državne potpore Članak 6. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. POSTUPAK ODOBRAVANJA, NADZORA PROVEDBE I POVRATA DRŽAVNIH POTPORA Članak 7. Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na postupak odobravanja državnih potpora, nadzora provedbe državne potpore, odnosno povrata državne potpore koja je dodijeljena protivno propisima, podredno se primjenjuju odredbe Zakona o proračunu i Zakona o općem upravnom postupku, osim članka 266. Zakona o općem upravnom postupku. Protiv akata Agencije kojima se okončavaju postupci iz članka 7. Dostava podataka i isprava Članak 9. Prethod